Zaključci 6. hrvatskog geografskog kongresa

kongres_2015 034Od 29. rujna do 2. listopada 2015. godine, u organizaciji Hrvatskoga geografskog društva, a pod pokroviteljstvom Ureda Predsjednice Republike Hrvatske, Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, Sveučilišta u Zagrebu, Sveučilišta u Zadru, Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Splitsko-dalmatinske županije, u Segetu Donjem -Trogiru održan je 6. hrvatski geografski kongres s međunarodnim sudjelovanjem. Tema kongresa bila je Integrativna i primijenjena istraživanja u prostoru.

U rad kongresa bilo je uključeno 99 sudionika, a uz hrvatske znanstvenike sudjelovali su i kolege iz Bosne i Hercegovine i Slovenije. Znanstveni odbor je prihvatio 62 referata i dva postera. Rad se odvijao prvi dan od 12h do 17h plenarno, nakon čega se taj dan, 29. rujna i slijedeći dan, 30. rujna, zbog broja prijavljenih izlagača, rad odvijao u dvije paralelne sesije. Recenzirani sažeci izloženih referata i prezentitranih postera tiskani su u Knjizi sažetaka (od ovoga broja knjige sažetaka hrvatskih kongresa imaju stalno dodijeljen ISSN 1849-88353). Stručna ekskurzija za sudonike kongresa organizirana je 1. i 2. listopada u području Splitsko-dalmatinske županije i u susjednoj BiH na području Hercegovine.

Temeljem izloženih referata i rasprave usvojeni su slijedeći zaključci 6. hrvatskog geografskog kongresa:

Na temelju izloženih radova, ali i geografske znanstvene i stručne literature objavljenje od poslijednjega kongresa sa zadovoljstvom se može zaključiti da je postignut opći napredak u polju geografije. On je primijetan u sljedećem:

  • U više radova teorijskog karaktera došlo je do (re)definiranja geografije, njezina objekta i metodološkog sklopa, njezine podjele na grane i discipline kao i (re)definiranja pojedinih njezinih disciplina. To je još na 4. geografskom kongresu definirano kao preduvijet afirmacije položaja geografije kako u sustavu znanosti tako i u široj društvenoj zajednici, te taj kapital sada potrebno iskoristiti u tom smislu.
  • Povećana je produkcija i kvaliteta geografskih radova koji se bave prostornim planiranjem, što je dovelo do afirmacije struke na tom planu. Ostvareni su i razmjerno značajni pomaci u svladavanju birokratskih prepreka, te zaključujemo da je potebno nastaviti napore za daljnju afirmaciju uloge geografa u prostorno-planerskim timovima.
  • Zamjetno je porastao udio geografskih radova koji se bave zaštitom prirode, odnosno geobaštinom i upravljanjem zaštićenim područjima. Zaključujemo da je na ovom planu potrebno poticati uključivanje geografa u sustav zaštite prirode i okoliša i nastojati poraditi na vrlo aktualnom pitanju njihova (za sada nepovoljnog) statusa kod zapošljavanja u tom sustavu koji pritom ne prepozanje vrijednost interdisciplinarnog područja u kojem se danas formalno nalazi polje geografije.
  • Nastavlja se uspješna primjena suvremene geografske metodologije u sklopu transfera tehnologije, znanja i vještina iz svijeta, kao i razvoj vlastitih metodoloških pristupa u primijenjenim istraživanjima različitih geografskih disciplina. Posebno vrijedna ostaje primjena GIS-a i druge programske podrške, te ostaje trajan zaključak da se i dalje potiče korištenje suvremene tehnologije i metodologije te da se u skladu s mogućnostima organiziraju adekvatne edukativne mjere na svim razinama.
  • Integrativnost koja se razmatrala i kroz naslov kongresa pokazala se u mnogim radovima na kongresu, kao odraz razvoja integrativnih geografskih istraživanja od posljednjega kongresa. Posebno se pozdravlja integrativnost na planu suradnje geografa i kolega iz drugih znanosti na mnogim kompleksnim istraživanjima od zajedničkoga interesa.

Nadalje se zaključuje:

  • U skladu sa zaključcima 5. HGK geografi su se aktivno uključilli u kurikularnu reformu.
  • Potrebna je ponovna reakcija po pitanju uloge geografije na državnoj maturi, odnosno vrednovanja rezultata iz geografije s državne mature prilikom upisa na sveučilišne studije. Niz sveučilišnih studija mogao bi i trebao vrednovaiti geografiju s državne mature, poput studija ekonomije, arhitekture, agronomije i učiteljske akademije, te je potrebno u tom smjeru utjecati na odgovarajuće ustanove, zajednički od strane geografskih visokoškolskih ustanova i HGD.
  • Predlaže se da se sedmi hrvatski geografski kongres održi u Međimurju.
Hrvatsko geografsko društvo Frontier Theme