Hrvatsko geografsko društvo je strukovna udruga osnovana 1897. godine radi promicanja geografije kao struke, nastavnog predmeta i znanosti u Republici Hrvatskoj.
Glavni cilj zimskog i ljetnog seminara za nastavnike geografije je transfer novih znanstvenih spoznaja iz pojedinih znanstvenih disciplina geografije u nastavu geografije i rasprava o metodičkim pitanjima učinkovitije nastave geografije
Hrvatsko geografsko društvo objavljuje znanstveni časopis Hrvatski geografski glasnik i stručno-informativni časopis za geografiju Geografski horizont.
Povodom božićnih blagdana svim članovima Hrvatskog geografskog društva želimo obilje mira, radosti i blagoslova, a u novoj 2026. godini mnogo zdravlja i uspjeha. Iskrene čestitke upućujemo i našim suradnicima, studentima geografije te svima koji sudjeluju u radu i aktivnostima Društva.
program 72. zimskog seminara za geografe Poučavanje geografije u kompleksnom odgojno-obrazovnom okružju koji će se održati 8. i 9. siječnja 2026. godine u Kongresnom centru Hotela Antunović u Zagrebu možete preuzeti putem poveznice: 72_ZS 2026_program
72. ZIMSKI SEMINAR ZA GEOGRAFE pod naslovom Poučavanje geografije u kompleksnom odgojno-obrazovnom okružju održat će se 8. i 9. siječnja 2026. godine u Kongresnom centru Hotela Antunović u Zagrebu, Zagrebačka avenija 100 A.
Program seminara bit će objavljen na mrežnim stranicama Hrvatskog geografskog društva čim bude dovršen, a temelji se na sljedećim ishodima:
– primijeniti u poučavanju Geografije dubinsko znanje te kritičko razumijevanje recentnih spoznaja odabranih disciplina znanstvenoga polja geografije
– planirati u poučavanju Geografije primjenu spoznaja iz geografiji srodnih i edukacijskih znanosti
– analizirati regionalne razlike na različitim oblicima vanjskoga vrednovanja usvojenosti ishoda učenja Geografije
Obrazloženje: na temelju evaluacija s održanih zimskih seminara, za ovogodišnji državni stručni skup odabrane su teme iz klimatologije i političke geografije. Posebna će pozornost biti posvećena spoznajama edukacijskih znanosti o izazovima poučavanja, učenja i vrednovanja odgojno-obrazovnih ishoda učenika s teškoćama te visokomotiviranih i darovitih učenika. O temi Natjecanja iz geografije u 2026. bit će organiziran okrugli stol. Uz navedeno, analizirat će se regionalne razlike u postignućima na nacionalnim ispitima, regionalne razlike na natjecanju iz geografije na sve tri razine, postignuća hrvatskih učenika na međunarodnoj razini. U kompleksnom odgojno-obrazovnom okružju sve je teže motivirati učenike za učenje i za studiranje geografije, stoga će skup započeti zahvalom učiteljima i nastavnicima koji se izdvajaju u usmjeravanju učenika za studij geografije i u popularizaciji geografije. U zadnjem bloku tema bit će predstavljen primjer obrazovnog sustava u Europi, najavljena GIS konferencija za učenike i popularizacijske aktivnosti Geografskog odsjeka.
VAŽNO: Prijave: od 30. prosinca 2025. do 9. siječnja 2026. na http://ettaedu.azoo.hr Napomene: – kotizacija i članarina mogu se uplatiti isključivo na žiro-račun HGD-a – kotizacija za članove HGD-a iznosi 15 €, a za ostale sudionike 40 € – članarina za 2026. godinu iznosi 20 € – molimo sve sudionike da kotizaciju za seminar i/ili članarinu za 2026. godinu na vrijeme uplate na žiro-račun Hrvatskog geografskog društva s naznakom: „Prezime kotizacija ZS 2026“ odnosno „Prezime članarina HGD 2026“ – žiro-račun HGD-a (IBAN) (Zagrebačka banka): HR6523600001101511509
Hrvatsko geografsko društvo kao nacionalno udruženje stručnjaka koji svojim znanstvenim i profesionalnim znanjima desetljećima nastoje pridonijeti uspješnijem prostornom planiranju kao jednom od ključnih instrumenata aktiviranja razvojnih potencijala, ali i zaštite prostora, pridružuje se nizu očitovanja akademske zajednice o Konačnom prijedlogu Zakona o prostornom uređenju. Smatramo da su promjene postojećeg zakonodavnog okvira nužne, ali da Konačni prijedlog ne odgovara adekvatno na njih.
Posebno naglašavamo:
S razvojnog gledišta prostor je ograničen i neobnovljiv resurs, što posebno dobiva na značenju u uvjetima sve nepovoljnijih lokalnih i regionalnih posljedica narušene globalne ekološke ravnoteže, visokog stupnja iscrpljenosti prirodnih izvora te sve intenzivnijih pokušaja njegove komodifikacije. Smatramo da Konačan prijedlog nedovoljno uvažava ovu važnu činjenicu i otvara mogućnosti za daljnje nekontrolirane nasrtaje na prostor.
Prostorno planiranje obuhvaća cjelokupni teritorij Republike Hrvatske te su stoga u njegovu središtu i kvaliteta života stanovništva, ali i kvaliteta prostora koju neraskidivo čine krajobrazne i ekološke funkcije i usluge. S obzirom na to da je kvaliteta života zajednice organski povezana i uvjetovana valorizacijom raspoloživih prostornih resursa, sposobnost prepoznavanja, optimalnog vrednovanja i zaštite tih potencijala ima ključno značenje na svim razinama prostornog planiranja i uređenja, od lokalne do nacionalne. Učinkovito planiranje mora uzeti u obzir i očuvanje te valorizaciju ekosustavnih i krajobraznih funkcija koje predstavljaju temelj prirodnog kapitala i dugoročne otpornosti prostora, posebno u svjetlu klimatskih izazova. Usluge ekosustava, krajobrazna cjelovitost i sposobnost prostora da održava svoje prirodne procese ključni su elementi održivog razvoja jednako važni kao i potrebe lokalnih zajednica. Smatramo da Konačni prijedlog nedovoljno prepoznaje ovu širu dimenziju prostora, osobito u ruralnim i ekološki osjetljivim područjima, što može dovesti do neravnoteže s nesagledivim posljedicama. Također smatramo da Konačni prijedlog nedovoljno pažnje posvećuje značenju prostora za kvalitetu života lokalnog stanovništva, posebno u ruralnim područjima Hrvatske koja se de facto ne spominju u tekstu.
Partikularistički pristupi, kako sektorski tako i onaj temeljen na korištenju zoniranja kao ključnog mehanizma planiranja i upravljanja prostorom, nisu više dovoljni kao odgovor na kompleksne izazove suvremenog društva. Pozitivna europska iskustva daju prednost integralnom, cjelovitom i dugoročnom strateškom planiranju prostora. Takav pristup rezultira stvaranjem vizije, ciljeva, mjera i instrumenata implementacije kojima se nastoje ostvariti puni razvojni potencijali konkretnog područja. Smatramo da je započeta javna rasprava prilika da se prostorno planiranje u Hrvatskoj sagleda i na ovakav način.
Zbog svega navedenog, podržavamo Pismo Znanstvenog vijeća za turizam i prostor HAZU predsjedniku Vlade Republike Hrvatske kojeg potpisuje njegov predsjednik akademik Nikola Bašić te reagiranja ostalih strukovnih društava koja su ukazala na potrebu daljnje javne rasprave u procesu donošenja Zakona o prostornom uređenju.
pozivamo Vas na zanimljivo predavanje u okviru tribine Geografski ponedjeljak pod naslovom “Društveni pejzaži Pakistana: Prostor, ljudi i izazovi” kojeg će održati dr. sc. Hrvoje Heštera. Predavanje donosi osvrt na gospodarstvo, demografiju, kulturu, religiju, jezike i svakodnevicu stanovništva Pakistana i Kašmira
Fokus izlaganja čine poljoprivreda, turizam, društvene razlike i suvremeni ekološki izazovi, prikazani kroz iskustva višemjesečnog boravka. Dr. sc. Hrvoje Heštera će iz vlastite perspektive izložiti osobni uvid kako društvene strukture i razvojni procesi oblikuju funkcije i dinamiku prostora ovog dijela svijeta. Predavanje će se održati 8. prosinca 2025. godine u 18:00 sati u predavaonici 1 Geografskog odsjeka PMF-a, Trg Marka Marulića 19/II, Zagreb. Vidimo se u ponedjeljak!
pozivamo Vas na zanimljivo predavanje u okviru tribine Geografski ponedjeljak pod naslovom “Sjeverni Pakistan i Kašmir – Dinamika krajolika na Krovu svijeta” kojeg će održati dr. sc. Hrvoje Heštera.
Predavanje donosi terenska opažanja potkrijepljena vlastitom foto-video dokumentacijom o planinskim sustavima Himalaje, Karakoruma i Hindukuša, njihovim ledenjacima, jezerima, tektonici i hidrografiji sjevernog Pakistana i pakistanskog dijela Kašmira. Posebno se obrađuju teme poput: uzgajanja ledenjaka, Attabadska tragedija, prometne izoliranosti i navodnjavanja. Dr. sc. Hrvoje Heštera će iz vlastite perspektive izložiti osobni uvid u međuovisnost prirodnih procesa i čovjekove prilagodbe za život u ovom prostoru prirodnih ekstrema. Predavanje će se održati 1. prosinca 2025. godine u 18:00 sati u predavaonici 1 Geografskog odsjeka PMF-a, Trg Marka Marulića 19/II, Zagreb. Vidimo se u ponedjeljak!
U sklopu programa međunarodne znanstvene konferencije Geography in its complexity u čast rada prof. Veljka Rogića (1925. – 2017.) povodom 100. godišnjice njegova rođenja, u Svetom Jurju je 20. rujna 2025. godine održan prigodan program povodom donacije zbirke stijena s područja Velebita Područnoj školi Vjenceslava Novaka. Zbirka je nastala kao plod dugogodišnje suradnje Nacionalnog parka „Sjeverni Velebit“ s prof. dr. sc. Draženom Perica, članom Hrvatskog geografskog društva.
Program je započeo uz pjesme i recitacijom stihova Vladimira Jurčenka posvećenih Velebitu, a koje su izveli učenici Područne škole Vjenceslava Novaka. Nakon toga je prof. dr. sc. Dražen Perica održao predavanje Raste li Velebit ???, koje je pripremljeno zajednički s Dubravkom Kljajo, dipl. ing. geologije, djelatnicom stručne službe Nacionalnog parka „Sjeverni Velebit“. Kroz predavanje učenike se upoznalo s genezom Velebita kao i stijenama od kojih je izgrađen. Uzorci većine stijena su prikupljeni i nalaze se u Zbirci koja će trajno ostati u školi, a služit će u edukacijske svrhe. Također, predviđena je daljnja nadopuna zbirke, kao i njeno grafičko uređenje. Nakon predavanja, prof. dr. sc. Perica vodio je radionicu za učenike, tijekom koje su učenici saznali od kojih je stijena građen Velebit, kako su i u kojem razdoblju Zemljine prošlosti one nastale te koja su njihova obilježja. Radionica je pobudila veliki interes kod učenika koji su imali priliku Velebit i svoj zavičaj promatrati očima znanstvenika.
Međunarodna znanstvena konferencija Geography in its complexity u čast rada prof. Veljka Rogića (1925. – 2017.) povodom 100. godišnjice njegova rođenja, održana je u Krasnu 18. i 19. rujna 2025. godine u organizaciji Geografskog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatskog geografskog društva.
Suorganizatori skupa bili su: Hrvatsko geografsko društvo Zadar, Odjel za Geografiju Sveučilišta u Zadru, Komisija Međunarodne geografske unije C24.34 Marginalization, Globalization and Regional and Local Response, Nacionalni park Paklenica, Park Prirode Velebit, Nacionalni park Sjeverni Velebit i Gradski muzej Senj – Senjsko muzejsko društvo. Konferencija Geography in its complexity održana je povodom 100. obljetnice rođenja prof. Veljka Rogića te je odala počast njegovom radu i iznimnom doprinosu modernoj hrvatskoj geografiji. Inicijativa o održavanju konferencije potekla je od prof. dr. sc. Borne Fuerst- Bjeliš, a podržao ju je prof. dr. sc. Dražen Perica, te su svojim zalaganjem i radom dali veliki doprinos njezinom održavanju. U rad skupa bio je uključeno više od stotinjak sudionika iz 12 zemalja, a međunarodni znanstveni odbor konferencije, koji su činili znanstvenici iz osam zemalja, prihvatio je 36 podneska. Radni dio konferencije odvijao se 18. rujna, dvije paralelne sekcije tijekom kojih su održana ukupno 32 predavanja i prezentirana četiri posterska podneska. Drugoga dana konferencije, 19. rujna, održan je terenski dio na području Nacionalnog parka Sjeverni Velebit pod vodstvom prof.dr.sc. Dražena Perice, koji je ukazao na prirodnogeografske i društvenogeografske specifičnosti na području sjevernog Velebita, a posjećeni su lokaliteti: meteorološka postaja Zavižan, Velebitski botanički vrt, Veliki Lom, Štirovača, Mirevo i drugi.
Cjelovito izvješće s konferencije možete pročitati na sljedećoj poveznici: izvješće, a više informacija možete pronaći i na mrežnoj stranici konferencije: geography_in_its_complexity
Fotografijama s konferencije možete pristupiti na sljedećoj poveznici: foto
pozivamo Vas na zanimljivo predavanje u okviru tribine Geografski ponedjeljak pod naslovom “Hydrology, Geomorphology and Environmental Change: Research Examples from Poland” kojeg će održati prof. dr. sc. Łukasz Wiejaczka, znanstvenik s Poljske akademije znanosti, Instituta za geografiju i prostorno planiranje u Krakovu, koji je u posjetu Geografskom odsjeku.
Predavanje će se održati 20. listopada 2025. godine u 18:00 sati u predavaonici 1 Geografskog odsjeka PMF-a, Trg Marka Marulića 19/II. Vidimo se u ponedjeljak!
Upravni odbor Hrvatskoga geografskog društva je 3. listopada 2025. godine prihvatio izmjenu Pravilnika o izboru učenika za sudjelovanje na Svjetskoj geografskoj olimpijadi. Izmijenjena verzija Pravilnika nalazi se na poveznici u nastavku: