Portreti članova hrvatskog geografskog olimpijskog tima 2026. godine

Upoznajte se s hrvatskim geografskim olimpijskim timom koji će Hrvatsku predstavljati na Međunarodnoj geografskoj olimpijadi koja će se održati od 11. do 17. kolovoza 2026. godine u Istanbulu u Turskoj.

Korana Drakulić

Korana Drakulić učenica je prirodoslovno-matematičkog smjera Gimnazije Josipa Slavenskog Čakovec, maturirala u školskoj godini 2025./2026. Osim geografije velika su joj ljubav prirodne znanosti i glazba. Trudi se razvijati u svim područjima pa se, osim rezultatima s natjecanja u znanju, istraživačkom radu i stvaralaštvu, ponosi nizom nastupa kao vokalistica, plesačica te vremenom koje je posvetila volonterskom radu. U slobodno vrijeme čita romane i kolumne te trči.

Na državnim natjecanjima iz geografije ostvarila je sljedeće rezultate:

5. razred – 1. mjesto

1. razred – 5. mjesto

2. razred – 3. mjesto

“Vidim sudjelovanje na Olimpijadi kao velik izazov, ali i priliku da saznam nešto novo o sebi. Ponosna sam na to da sam prva predstavnica Hrvatske iz Međimurske županije. Čast mi je utoliko veća što ne predstavljam samo sebe, već sve ljude iz zajednice koja me oblikovala pa i državu i njezin obrazovni sustav. Veselim se produbljivanju svoga znanja koje mi ovo iskustvo nosi, posebice putem upoznavanja ljudi i kulture iz svakog kutka svijeta.”

Josip Krpan

Josip Krpan učenik je Klasične gimnazije fra Marijana Lanosovića s pravom javnosti u Slavonskom Brodu. U školskoj godini 2025./2026. završio četvrti razred. U slobodno vrijeme bavi se planinarenjem. Tijekom osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja sudjelovao na sedam državnih natjecanja iz geografije, povijesti, hrvatskog jezika i geologije.
Na državnim natjecanjima iz geografije ostvario sljedeće rezultate:

8. razred – 14. mjesto, 2022. godine

2. razred – 4. mjesto, 2024. godine

3. razred – 6. mjesto, 2025. godine

4. razred – 2. mjesto, 2026. godine

Prije odlaska na iGeo: „Velika mi je čast biti tim i predstavljati svoju državu na ovako prestižnom natjecanju. Nadam se dobrom rezultatu kako bismo pokazali da mala država poput Hrvatske može konkurirati puno većim zemljama. Na natjecanje idem s kompetitivnim duhom, ali i željom da upoznam nove ljude te turski krajolik i kulturu.“

Mariela Fiorenini

Mariela Fiorenini nedavno je završila četvrti razred XV. Gimnazije u Zagrebu. U slobodno vrijeme voli čitati knjige, crtati, heklati, družiti se s prijateljima te učiti o zanimljivim mjestima koje bi htjela posjetiti. Od mlade dobi voli geografiju, a predstavljanje Hrvatske na Olimpijadi bila joj je dugogodišnja želja. Sudjelovala je na dva državna natjecanja iz geografije, te državnim natjecanjima iz engleskog, hrvatskog i povijesti.

Na geografiji je ostvarila sljedeće plasmane:

3. razred – 12. mjesto, 2025. godine

4. razred – 7. mjesto, 2026. godine

Prije odlaska na Olimpijadu izjavila je: “Prolazak na Olimpijadi bio mi je ogromno iznenađenje te mi je drago da se moj trud isplatio. Čast mi je predstavljati Hrvatsku na ovom natjecanju, te očekujem da će biti nezaboravno iskustvo, a nadam se i da ću se vratiti s medaljom.”

David Pongrac

David Pongrac učenik je XV. gimnazije u Zagrebu. U školskoj godini 2025./2026. završio je četvrti razred. U slobodno vrijeme voli ići u kazalište. Veoma se dugo bavi robotikom te je do sad sudjelovao na nekoliko međunarodnih te na 4 svjetska natjecanja. Tijekom svojeg školovanja sudjelovao je ukupno na pet državnih natjecanja – iz informatike, matematike, povijesti i geografije.
Na državnim natjecanjima iz geografije ostvario je sljedeće rezultate:

3. razred, 2025. – državni prvak

4. razred, 2026. – 2. mjesto

Prije odlaska na 22. iGEO izjavljuje: „Moj poziv na kvalifikacije bio je neočekivan, stoga hvala na ukazanoj prilici. Čast mi je na ovakav način predstavljati Hrvatsku na međunarodnoj sceni. Jedva čekam vidjeti ljepote Turske, posebno dugu povijest Istanbula.“

U Šibeniku održano 33. državno natjecanje iz geografije

Od 5. do 8. svibnja 2026. u Šibeniku je održano 33. državno Natjecanje iz geografije. Organizirali su ga Agencija za odgoj i obrazovanje, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih i Hrvatsko geografsko društvo. Škola domaćin ovogodišnjeg državnog Natjecanja bila je Gimnazija Antuna Vrančića u Šibeniku.

Cilj natjecanja iz geografije je kod učenika razvijati interes za pojave i procese u geografskom prostoru, poticati razvoj prostornog zora i prostorne inteligencije te pridonositi afirmaciji izvrsnosti u području geografske pismenosti te kritičkom i kreativnom mišljenju o prostornim problemima i mogućim rješenjima.

Na državno Natjecanje pozvano je 177 najuspješnijih učenika i 120 mentora iz 17 županija i Grada Zagreba. Učenici su se natjecali u 10 kategorija (5., 6., 7., i 8. razred osnovne škole, 1., 2., 3. i 4. razred gimnazije te A i B kategorija za srednje strukovne i umjetničke škole). U tri kategorije provedena je terenska provjera geografskih vještina.  

U srijedu i četvrtak, 6. i 7. svibnja, učenici su rješavali ispit i zadatke za provjeru geografskih vještina, a u poslijepodnevnom dijelu programa učenici i mentori su uz stručno vođenje koje je organizirala škola domaćin posjetili Posjetiteljski centar Kanal sv. Ante i Nacionalni park Krka. U petak, 8. svibnja objavljeni su privremeni rezultati te je učenicima omogućen uvid u zadatke za provjeru geografskih vještina. Prvo mjesto (državni prvaci) u svojoj kategoriji osvojilo je 11 učenika iz pet županija i Grada Zagreba, dok je drugo i treće mjesto osvojilo po 11 učenika.

Rezultati natjecanja dostupni su na web stranicama AZOO putem ove poveznice.

Članovi Državnoga povjerenstva čestitaju svim natjecateljima i njihovim mentorima na postignutim rezultatima te se zahvaljuju školi domaćinu natjecanja Gimnaziji Antuna Vrančića na pomoći u organizaciji!

5. razred
6. razred
7. razred
8. razred
1. razred
2. razred
3. razred
4. razred
A kategorija
B kategorija
Članovi državnog povjerenstva

INSPIRE konferencija za učenike osnovnih i srednjih škola

Udruga Inspire Institut, Geografski odsjek PMF-a, Hrvatsko geografsko društvo i tvrtka GDi organiziraju stručnu konferenciju za učenike osnovnih i srednjih škola posvećenu korištenju GIS-a i ArcGIS Online alata u nastavi.
Mjesto održavanja: Geografski odsjek PMF-a (Trg Marka Marulića 19/II)
Datum: 17. Travnja 2026.

Cilj konferencije je potaknuti učenike i mentore na istraživačko učenje, kritičko razmišljanje i analizu prostornih pojava kroz rad s GIS alatima, s posebnim naglaskom na teme iz lokalnog okruženja.

Teme radova
Učenički timovi (do tri učenika + mentor) mogu prijaviti radove izrađene u ArcGIS Online okruženju u jednoj od sljedećih kategorija:
• Vegetacija, šume i parkovi oko nas
• Vode – obale mora, rijeke i jezera oko nas
• Prostorno planiranje oko nas
• Slobodna tema po izboru učeničkog tima
Rad mora imati jasno izraženu prostornu komponentu i biti vezan uz konkretno područje (škola, naselje, grad, regija).

Prijave – Pretprijave su otvorene!
Prijave su otvorene do 23. siječnja, a podrazumijevaju prijavu teme i informacije o timovima.
Prijave podnose mentori, putem online obrasca dostupnog na stranici ucenjekrozgis.gdi.net, a pristupiti se može i putem QR koda:

Nakon završetka pretprijava, prijavljeni timovi dobit će upute za drugi korak prijava u kojoj se predaje završni rad i poveznica na GIS projekt. Prijave će biti otvorene do kraja ožujka kada moraju biti dovršeni svi prijavljeni radovi.
Prijave pasivnih sudionika bit će otvorene od 26. siječnja do 8. veljače putem obrasca na stranici ucenjekrozgis.gdi.net.

Zašto sudjelovati?
INSPIRE konferencija prilika je učenicima da predstave svoj rad, istraže prostor oko sebe na suvremen način i steknu iskustvo javnog izlaganja, dok mentorima omogućuje razmjenu ideja i primjera dobre prakse u primjeni GIS-a u nastavi.
GIS danas predstavlja jedan od ključnih alata suvremene geografije jer omogućuje povezivanje prostornih podataka, analizu stvarnih problema i razumijevanje odnosa u prostoru. Kroz rad s GIS-om učenici razvijaju geografske vještine, digitalne kompetencije i svijest o prostoru u kojem žive.
Pozivamo škole, mentore i učenike da se uključe, istražuju, stvaraju i pokažu kako geografija, uz podršku GIS-a, postaje aktivna, istraživačka i društveno relevantna znanost.
Sve informacije o konferenciji, važne obavijesti i upute redovito se objavljuju na stranici Učenje kroz GIS → Konferencija za učenike i na društvenim mrežama Geografskog odsjeka i GDi-a, a za sva dodatna pitanja dostupan je mail ucenjekrozgis@gdi.net.

Dodijeljene Nagrade Hrvatskog geografskog društva za 2025. godinu

Hrvatsko geografsko društvo dodijelilo je Nagrade HGD-a za 2025. godinu zaslužnim geografima koji su dali svoj doprinos razvoju i afirmaciji geografije ili su doprinijeli radu Društva i njegovim aktivnostima. Dobitnici Nagrade proglašeni su 8. siječnja 2026. godine u sklopu programa 72. zimskog seminara za geografe te su prisutnim dobitnicima svečano uručene Nagrade.

Odbor za dodjelu Nagrade HGD-a dodijelio je nagradu za 2025. godinu sljedećim laureatima:

Prof. dr. sc. Miroslavu Siću u kategoriji nagrada za životno djelo koja se dodijeljuje predloženiku koji se ističe među znanstvenicima i/ili nastavnicima koji su svojim radom obilježili vrijeme u kojem su djelovali i čiji je profesionalni put zaokružen, a djela i ostvarenja ostaju trajno dobro te su svojim sveukupnim radom pridonijeli razvoju geografije u Republici Hrvatskoj i/ili na međunarodnoj razini. Tekst obrazloženja odluke možete pročitati na poveznici: Miroslav Sić_obrazloženje

Dr. sc. Mladenu Paherniku u kategoriji nagrada za znanost koja se dodjeljuje za cjelokupan znanstveno-istraživački rad koji je pridonio razvoju novih znanstvenih spoznaja u polju geografije. Tekst obrazloženja odluke možete pročitati na poveznici: Mladen Pahernik_obrazloženje

Antoniju Moriću-Španiću, univ. mag. educ. geogr. i univ. mag. geogr. u kategoriji nagrada za promidžbu i popularizaciju geografije koja se dodjeljuje za značajni doprinos promidžbi i popularizaciji geografije kao struke, nastavnog predmeta i znanosti i/ili značajan doprinos radu Hrvatskog geografskog društva i njegovim aktivnostima. Tekst obrazloženja odluke možete pročitati na poveznici: Antonio Morić-Španić_obrazloženje

Danijeli Perenc-Jaušovec, prof. geografije, u kategoriji nagrada za poučavanje geografije koja se dodjeljuje za istaknuti rad u nastavi geografije u osnovnoškolskom, srednjoškolskom ili visokoškolskom obrazovanju ili u drugim oblicima poučavanja geografije prema zapaženim rezultatima u teorijskom ili praktičnom radu. Tekst obrazloženja odluke možete pročitati na poveznici: Danijela Perenc-Jaušovec_obrazloženje

Suzani Parašilovac, prof. geografije, u kategoriji nagrada za poučavanje geografije koja se dodjeljuje za istaknuti rad u nastavi geografije u osnovnoškolskom, srednjoškolskom ili visokoškolskom obrazovanju ili u drugim oblicima poučavanja geografije prema zapaženim rezultatima u teorijskom ili praktičnom radu. Tekst obrazloženja odluke možete pročitati na poveznici: Suzana Parašilovac_obrazloženje

Zimski seminar za geografe 2026.

Poštovane kolegice i poštovani kolege geografi,

72. ZIMSKI SEMINAR ZA GEOGRAFE pod naslovom Poučavanje geografije u kompleksnom odgojno-obrazovnom okružju održat će se 8. i 9. siječnja 2026. godine u Kongresnom centru Hotela Antunović u Zagrebu, Zagrebačka avenija 100 A.

Program seminara bit će objavljen na mrežnim stranicama Hrvatskog geografskog društva čim bude dovršen, a temelji se na sljedećim ishodima:

  • – primijeniti u poučavanju Geografije dubinsko znanje te kritičko razumijevanje recentnih spoznaja odabranih disciplina znanstvenoga polja geografije
  • – planirati u poučavanju Geografije primjenu spoznaja iz geografiji srodnih i edukacijskih znanosti
  • – analizirati regionalne razlike na različitim oblicima vanjskoga vrednovanja usvojenosti ishoda učenja Geografije

Obrazloženje: na temelju evaluacija s održanih zimskih seminara, za ovogodišnji državni stručni skup odabrane su teme iz klimatologije i političke geografije. Posebna će pozornost biti posvećena spoznajama edukacijskih znanosti o izazovima poučavanja, učenja i vrednovanja odgojno-obrazovnih ishoda učenika s teškoćama te visokomotiviranih i darovitih učenika. O temi Natjecanja iz geografije u 2026. bit će organiziran okrugli stol. Uz navedeno, analizirat će se regionalne razlike u postignućima na nacionalnim ispitima, regionalne razlike na natjecanju iz geografije na sve tri razine, postignuća hrvatskih učenika na međunarodnoj razini. U kompleksnom odgojno-obrazovnom okružju sve je teže motivirati učenike za učenje i za studiranje geografije, stoga će skup započeti zahvalom učiteljima i nastavnicima koji se izdvajaju u usmjeravanju učenika za studij geografije i u popularizaciji geografije. U zadnjem bloku tema bit će predstavljen primjer obrazovnog sustava u Europi, najavljena GIS konferencija za učenike i popularizacijske aktivnosti Geografskog odsjeka.

VAŽNO:
Prijave: od 30. prosinca 2025. do 9. siječnja 2026. na http://ettaedu.azoo.hr
Napomene:
– kotizacija i članarina mogu se uplatiti isključivo na žiro-račun HGD-a
– kotizacija za članove HGD-a iznosi 15 €, a za ostale sudionike 40 €
– članarina za 2026. godinu iznosi 20 €
– molimo sve sudionike da kotizaciju za seminar i/ili članarinu za 2026. godinu na vrijeme uplate na žiro-račun Hrvatskog geografskog društva s naznakom: „Prezime kotizacija ZS 2026“ odnosno „Prezime članarina HGD 2026“
– žiro-račun HGD-a (IBAN) (Zagrebačka banka): HR6523600001101511509

Javno očitovanje Hrvatskog geografskog društva o Konačnom prijedlogu Zakona o prostornom uređenju

Hrvatsko geografsko društvo kao nacionalno udruženje stručnjaka koji svojim znanstvenim i profesionalnim znanjima desetljećima nastoje pridonijeti uspješnijem prostornom planiranju kao jednom od ključnih instrumenata aktiviranja razvojnih potencijala, ali i zaštite prostora, pridružuje se nizu očitovanja akademske zajednice o Konačnom prijedlogu Zakona o prostornom uređenju. Smatramo da su promjene postojećeg zakonodavnog okvira nužne, ali da Konačni prijedlog ne odgovara adekvatno na njih.

Posebno naglašavamo:

  1. S razvojnog gledišta prostor je ograničen i neobnovljiv resurs, što posebno dobiva na značenju u uvjetima sve nepovoljnijih lokalnih i regionalnih posljedica narušene globalne ekološke ravnoteže, visokog stupnja iscrpljenosti prirodnih izvora te sve intenzivnijih pokušaja njegove komodifikacije. Smatramo da Konačan prijedlog nedovoljno uvažava ovu važnu činjenicu i otvara mogućnosti za daljnje nekontrolirane nasrtaje na prostor.
  2. Prostorno planiranje obuhvaća cjelokupni teritorij Republike Hrvatske te su stoga u njegovu središtu i kvaliteta života stanovništva, ali i kvaliteta prostora koju neraskidivo čine krajobrazne i ekološke funkcije i usluge. S obzirom na to da je kvaliteta života zajednice organski povezana i uvjetovana valorizacijom raspoloživih prostornih resursa, sposobnost prepoznavanja, optimalnog vrednovanja i zaštite tih potencijala ima ključno značenje na svim razinama prostornog planiranja i uređenja, od lokalne do nacionalne. Učinkovito planiranje mora uzeti u obzir i očuvanje te valorizaciju ekosustavnih i krajobraznih funkcija koje predstavljaju temelj prirodnog kapitala i dugoročne otpornosti prostora, posebno u svjetlu klimatskih izazova. Usluge ekosustava, krajobrazna cjelovitost i sposobnost prostora da održava svoje prirodne procese ključni su elementi održivog razvoja jednako važni kao i potrebe lokalnih zajednica. Smatramo da Konačni prijedlog nedovoljno prepoznaje ovu širu dimenziju prostora, osobito u ruralnim i ekološki osjetljivim područjima, što može dovesti do neravnoteže s nesagledivim posljedicama. Također smatramo da Konačni prijedlog nedovoljno pažnje posvećuje značenju prostora za kvalitetu života lokalnog stanovništva, posebno u ruralnim područjima Hrvatske koja se de facto ne spominju u tekstu.
  3. Partikularistički pristupi, kako sektorski tako i onaj temeljen na korištenju zoniranja kao ključnog mehanizma planiranja i upravljanja prostorom, nisu više dovoljni kao odgovor na kompleksne izazove suvremenog društva. Pozitivna europska iskustva daju prednost integralnom, cjelovitom i dugoročnom strateškom planiranju prostora. Takav pristup rezultira stvaranjem vizije, ciljeva, mjera i instrumenata implementacije kojima se nastoje ostvariti puni razvojni potencijali konkretnog područja. Smatramo da je započeta javna rasprava prilika da se prostorno planiranje u Hrvatskoj sagleda i na ovakav način.

Zbog svega navedenog, podržavamo Pismo Znanstvenog vijeća za turizam i prostor HAZU predsjedniku Vlade Republike Hrvatske kojeg potpisuje njegov predsjednik akademik Nikola Bašić te reagiranja ostalih strukovnih društava koja su ukazala na potrebu daljnje javne rasprave u procesu donošenja Zakona o prostornom uređenju.

U Zagrebu, 10. prosinca 2025.

Geografski ponedjeljak, 8. prosinca 2025.

Dragi geografi i ljubitelji geografije,


pozivamo Vas na zanimljivo predavanje u okviru tribine Geografski ponedjeljak pod naslovom “Društveni pejzaži Pakistana:
Prostor, ljudi i izazovi” kojeg će održati dr. sc. Hrvoje Heštera.
Predavanje donosi osvrt na gospodarstvo, demografiju, kulturu, religiju, jezike i svakodnevicu stanovništva Pakistana i Kašmira

Fokus izlaganja čine poljoprivreda, turizam, društvene razlike i suvremeni ekološki izazovi, prikazani kroz iskustva višemjesečnog boravka. Dr. sc. Hrvoje Heštera će iz vlastite perspektive izložiti osobni uvid kako društvene strukture i razvojni procesi oblikuju funkcije i dinamiku prostora ovog dijela svijeta.
Predavanje će se održati 8. prosinca 2025. godine u 18:00 sati u predavaonici 1 Geografskog odsjeka PMF-a, Trg Marka Marulića 19/II, Zagreb.
Vidimo se u ponedjeljak!