INSPIRE konferencija za učenike osnovnih i srednjih škola

Udruga Inspire Institut, Geografski odsjek PMF-a, Hrvatsko geografsko društvo i tvrtka GDi organiziraju stručnu konferenciju za učenike osnovnih i srednjih škola posvećenu korištenju GIS-a i ArcGIS Online alata u nastavi.
Mjesto održavanja: Geografski odsjek PMF-a (Trg Marka Marulića 19/II)
Datum: 17. Travnja 2026.

Cilj konferencije je potaknuti učenike i mentore na istraživačko učenje, kritičko razmišljanje i analizu prostornih pojava kroz rad s GIS alatima, s posebnim naglaskom na teme iz lokalnog okruženja.

Teme radova
Učenički timovi (do tri učenika + mentor) mogu prijaviti radove izrađene u ArcGIS Online okruženju u jednoj od sljedećih kategorija:
• Vegetacija, šume i parkovi oko nas
• Vode – obale mora, rijeke i jezera oko nas
• Prostorno planiranje oko nas
• Slobodna tema po izboru učeničkog tima
Rad mora imati jasno izraženu prostornu komponentu i biti vezan uz konkretno područje (škola, naselje, grad, regija).

Prijave – Pretprijave su otvorene!
Prijave su otvorene do 23. siječnja, a podrazumijevaju prijavu teme i informacije o timovima.
Prijave podnose mentori, putem online obrasca dostupnog na stranici ucenjekrozgis.gdi.net, a pristupiti se može i putem QR koda:

Nakon završetka pretprijava, prijavljeni timovi dobit će upute za drugi korak prijava u kojoj se predaje završni rad i poveznica na GIS projekt. Prijave će biti otvorene do kraja ožujka kada moraju biti dovršeni svi prijavljeni radovi.
Prijave pasivnih sudionika bit će otvorene od 26. siječnja do 8. veljače putem obrasca na stranici ucenjekrozgis.gdi.net.

Zašto sudjelovati?
INSPIRE konferencija prilika je učenicima da predstave svoj rad, istraže prostor oko sebe na suvremen način i steknu iskustvo javnog izlaganja, dok mentorima omogućuje razmjenu ideja i primjera dobre prakse u primjeni GIS-a u nastavi.
GIS danas predstavlja jedan od ključnih alata suvremene geografije jer omogućuje povezivanje prostornih podataka, analizu stvarnih problema i razumijevanje odnosa u prostoru. Kroz rad s GIS-om učenici razvijaju geografske vještine, digitalne kompetencije i svijest o prostoru u kojem žive.
Pozivamo škole, mentore i učenike da se uključe, istražuju, stvaraju i pokažu kako geografija, uz podršku GIS-a, postaje aktivna, istraživačka i društveno relevantna znanost.
Sve informacije o konferenciji, važne obavijesti i upute redovito se objavljuju na stranici Učenje kroz GIS → Konferencija za učenike i na društvenim mrežama Geografskog odsjeka i GDi-a, a za sva dodatna pitanja dostupan je mail ucenjekrozgis@gdi.net.

Dodijeljene Nagrade Hrvatskog geografskog društva za 2025. godinu

Hrvatsko geografsko društvo dodijelilo je Nagrade HGD-a za 2025. godinu zaslužnim geografima koji su dali svoj doprinos razvoju i afirmaciji geografije ili su doprinijeli radu Društva i njegovim aktivnostima. Dobitnici Nagrade proglašeni su 8. siječnja 2026. godine u sklopu programa 72. zimskog seminara za geografe te su prisutnim dobitnicima svečano uručene Nagrade.

Odbor za dodjelu Nagrade HGD-a dodijelio je nagradu za 2025. godinu sljedećim laureatima:

Prof. dr. sc. Miroslavu Siću u kategoriji nagrada za životno djelo koja se dodijeljuje predloženiku koji se ističe među znanstvenicima i/ili nastavnicima koji su svojim radom obilježili vrijeme u kojem su djelovali i čiji je profesionalni put zaokružen, a djela i ostvarenja ostaju trajno dobro te su svojim sveukupnim radom pridonijeli razvoju geografije u Republici Hrvatskoj i/ili na međunarodnoj razini. Tekst obrazloženja odluke možete pročitati na poveznici: Miroslav Sić_obrazloženje

Dr. sc. Mladenu Paherniku u kategoriji nagrada za znanost koja se dodjeljuje za cjelokupan znanstveno-istraživački rad koji je pridonio razvoju novih znanstvenih spoznaja u polju geografije. Tekst obrazloženja odluke možete pročitati na poveznici: Mladen Pahernik_obrazloženje

Antoniju Moriću-Španiću, univ. mag. educ. geogr. i univ. mag. geogr. u kategoriji nagrada za promidžbu i popularizaciju geografije koja se dodjeljuje za značajni doprinos promidžbi i popularizaciji geografije kao struke, nastavnog predmeta i znanosti i/ili značajan doprinos radu Hrvatskog geografskog društva i njegovim aktivnostima. Tekst obrazloženja odluke možete pročitati na poveznici: Antonio Morić-Španić_obrazloženje

Danijeli Perenc-Jaušovec, prof. geografije, u kategoriji nagrada za poučavanje geografije koja se dodjeljuje za istaknuti rad u nastavi geografije u osnovnoškolskom, srednjoškolskom ili visokoškolskom obrazovanju ili u drugim oblicima poučavanja geografije prema zapaženim rezultatima u teorijskom ili praktičnom radu. Tekst obrazloženja odluke možete pročitati na poveznici: Danijela Perenc-Jaušovec_obrazloženje

Suzani Parašilovac, prof. geografije, u kategoriji nagrada za poučavanje geografije koja se dodjeljuje za istaknuti rad u nastavi geografije u osnovnoškolskom, srednjoškolskom ili visokoškolskom obrazovanju ili u drugim oblicima poučavanja geografije prema zapaženim rezultatima u teorijskom ili praktičnom radu. Tekst obrazloženja odluke možete pročitati na poveznici: Suzana Parašilovac_obrazloženje

Povodom božićnih blagdana svim članovima Hrvatskog geografskog društva želimo obilje mira, radosti i blagoslova, a u novoj 2026. godini mnogo zdravlja i uspjeha. Iskrene čestitke upućujemo i našim suradnicima, studentima geografije te svima koji sudjeluju u radu i aktivnostima Društva.

Upravni odbor HGD-a

Zimski seminar za geografe 2026.

Poštovane kolegice i poštovani kolege geografi,

72. ZIMSKI SEMINAR ZA GEOGRAFE pod naslovom Poučavanje geografije u kompleksnom odgojno-obrazovnom okružju održat će se 8. i 9. siječnja 2026. godine u Kongresnom centru Hotela Antunović u Zagrebu, Zagrebačka avenija 100 A.

Program seminara bit će objavljen na mrežnim stranicama Hrvatskog geografskog društva čim bude dovršen, a temelji se na sljedećim ishodima:

  • – primijeniti u poučavanju Geografije dubinsko znanje te kritičko razumijevanje recentnih spoznaja odabranih disciplina znanstvenoga polja geografije
  • – planirati u poučavanju Geografije primjenu spoznaja iz geografiji srodnih i edukacijskih znanosti
  • – analizirati regionalne razlike na različitim oblicima vanjskoga vrednovanja usvojenosti ishoda učenja Geografije

Obrazloženje: na temelju evaluacija s održanih zimskih seminara, za ovogodišnji državni stručni skup odabrane su teme iz klimatologije i političke geografije. Posebna će pozornost biti posvećena spoznajama edukacijskih znanosti o izazovima poučavanja, učenja i vrednovanja odgojno-obrazovnih ishoda učenika s teškoćama te visokomotiviranih i darovitih učenika. O temi Natjecanja iz geografije u 2026. bit će organiziran okrugli stol. Uz navedeno, analizirat će se regionalne razlike u postignućima na nacionalnim ispitima, regionalne razlike na natjecanju iz geografije na sve tri razine, postignuća hrvatskih učenika na međunarodnoj razini. U kompleksnom odgojno-obrazovnom okružju sve je teže motivirati učenike za učenje i za studiranje geografije, stoga će skup započeti zahvalom učiteljima i nastavnicima koji se izdvajaju u usmjeravanju učenika za studij geografije i u popularizaciji geografije. U zadnjem bloku tema bit će predstavljen primjer obrazovnog sustava u Europi, najavljena GIS konferencija za učenike i popularizacijske aktivnosti Geografskog odsjeka.

VAŽNO:
Prijave: od 30. prosinca 2025. do 9. siječnja 2026. na http://ettaedu.azoo.hr
Napomene:
– kotizacija i članarina mogu se uplatiti isključivo na žiro-račun HGD-a
– kotizacija za članove HGD-a iznosi 15 €, a za ostale sudionike 40 €
– članarina za 2026. godinu iznosi 20 €
– molimo sve sudionike da kotizaciju za seminar i/ili članarinu za 2026. godinu na vrijeme uplate na žiro-račun Hrvatskog geografskog društva s naznakom: „Prezime kotizacija ZS 2026“ odnosno „Prezime članarina HGD 2026“
– žiro-račun HGD-a (IBAN) (Zagrebačka banka): HR6523600001101511509

Javno očitovanje Hrvatskog geografskog društva o Konačnom prijedlogu Zakona o prostornom uređenju

Hrvatsko geografsko društvo kao nacionalno udruženje stručnjaka koji svojim znanstvenim i profesionalnim znanjima desetljećima nastoje pridonijeti uspješnijem prostornom planiranju kao jednom od ključnih instrumenata aktiviranja razvojnih potencijala, ali i zaštite prostora, pridružuje se nizu očitovanja akademske zajednice o Konačnom prijedlogu Zakona o prostornom uređenju. Smatramo da su promjene postojećeg zakonodavnog okvira nužne, ali da Konačni prijedlog ne odgovara adekvatno na njih.

Posebno naglašavamo:

  1. S razvojnog gledišta prostor je ograničen i neobnovljiv resurs, što posebno dobiva na značenju u uvjetima sve nepovoljnijih lokalnih i regionalnih posljedica narušene globalne ekološke ravnoteže, visokog stupnja iscrpljenosti prirodnih izvora te sve intenzivnijih pokušaja njegove komodifikacije. Smatramo da Konačan prijedlog nedovoljno uvažava ovu važnu činjenicu i otvara mogućnosti za daljnje nekontrolirane nasrtaje na prostor.
  2. Prostorno planiranje obuhvaća cjelokupni teritorij Republike Hrvatske te su stoga u njegovu središtu i kvaliteta života stanovništva, ali i kvaliteta prostora koju neraskidivo čine krajobrazne i ekološke funkcije i usluge. S obzirom na to da je kvaliteta života zajednice organski povezana i uvjetovana valorizacijom raspoloživih prostornih resursa, sposobnost prepoznavanja, optimalnog vrednovanja i zaštite tih potencijala ima ključno značenje na svim razinama prostornog planiranja i uređenja, od lokalne do nacionalne. Učinkovito planiranje mora uzeti u obzir i očuvanje te valorizaciju ekosustavnih i krajobraznih funkcija koje predstavljaju temelj prirodnog kapitala i dugoročne otpornosti prostora, posebno u svjetlu klimatskih izazova. Usluge ekosustava, krajobrazna cjelovitost i sposobnost prostora da održava svoje prirodne procese ključni su elementi održivog razvoja jednako važni kao i potrebe lokalnih zajednica. Smatramo da Konačni prijedlog nedovoljno prepoznaje ovu širu dimenziju prostora, osobito u ruralnim i ekološki osjetljivim područjima, što može dovesti do neravnoteže s nesagledivim posljedicama. Također smatramo da Konačni prijedlog nedovoljno pažnje posvećuje značenju prostora za kvalitetu života lokalnog stanovništva, posebno u ruralnim područjima Hrvatske koja se de facto ne spominju u tekstu.
  3. Partikularistički pristupi, kako sektorski tako i onaj temeljen na korištenju zoniranja kao ključnog mehanizma planiranja i upravljanja prostorom, nisu više dovoljni kao odgovor na kompleksne izazove suvremenog društva. Pozitivna europska iskustva daju prednost integralnom, cjelovitom i dugoročnom strateškom planiranju prostora. Takav pristup rezultira stvaranjem vizije, ciljeva, mjera i instrumenata implementacije kojima se nastoje ostvariti puni razvojni potencijali konkretnog područja. Smatramo da je započeta javna rasprava prilika da se prostorno planiranje u Hrvatskoj sagleda i na ovakav način.

Zbog svega navedenog, podržavamo Pismo Znanstvenog vijeća za turizam i prostor HAZU predsjedniku Vlade Republike Hrvatske kojeg potpisuje njegov predsjednik akademik Nikola Bašić te reagiranja ostalih strukovnih društava koja su ukazala na potrebu daljnje javne rasprave u procesu donošenja Zakona o prostornom uređenju.

U Zagrebu, 10. prosinca 2025.

Geografski ponedjeljak, 8. prosinca 2025.

Dragi geografi i ljubitelji geografije,


pozivamo Vas na zanimljivo predavanje u okviru tribine Geografski ponedjeljak pod naslovom “Društveni pejzaži Pakistana:
Prostor, ljudi i izazovi” kojeg će održati dr. sc. Hrvoje Heštera.
Predavanje donosi osvrt na gospodarstvo, demografiju, kulturu, religiju, jezike i svakodnevicu stanovništva Pakistana i Kašmira

Fokus izlaganja čine poljoprivreda, turizam, društvene razlike i suvremeni ekološki izazovi, prikazani kroz iskustva višemjesečnog boravka. Dr. sc. Hrvoje Heštera će iz vlastite perspektive izložiti osobni uvid kako društvene strukture i razvojni procesi oblikuju funkcije i dinamiku prostora ovog dijela svijeta.
Predavanje će se održati 8. prosinca 2025. godine u 18:00 sati u predavaonici 1 Geografskog odsjeka PMF-a, Trg Marka Marulića 19/II, Zagreb.
Vidimo se u ponedjeljak!

Geografski ponedjeljak, 1. prosinca 2025.

Dragi geografi i ljubitelji geografije,


pozivamo Vas na zanimljivo predavanje u okviru tribine Geografski ponedjeljak pod naslovom “Sjeverni Pakistan i Kašmir – Dinamika krajolika na Krovu svijeta” kojeg će održati dr. sc. Hrvoje Heštera.

Predavanje donosi terenska opažanja potkrijepljena vlastitom foto-video dokumentacijom o planinskim sustavima Himalaje, Karakoruma i Hindukuša, njihovim ledenjacima, jezerima, tektonici i hidrografiji sjevernog Pakistana i pakistanskog dijela Kašmira. Posebno se obrađuju teme poput: uzgajanja ledenjaka, Attabadska tragedija, prometne izoliranosti i navodnjavanja. Dr. sc. Hrvoje Heštera će iz vlastite perspektive izložiti osobni uvid u međuovisnost prirodnih procesa i čovjekove prilagodbe za život u ovom prostoru prirodnih ekstrema.
Predavanje će se održati 1. prosinca 2025. godine u 18:00 sati u predavaonici 1 Geografskog odsjeka PMF-a, Trg Marka Marulića 19/II, Zagreb.
Vidimo se u ponedjeljak!

Donacija i osnutak zbirke velebitskih stijena u Područnoj školi Vjenceslav Novak iz Svetog Jurja

U sklopu programa međunarodne znanstvene konferencije Geography in its complexity u čast rada prof. Veljka Rogića (1925. – 2017.) povodom 100. godišnjice njegova rođenja, u Svetom Jurju je 20. rujna 2025. godine održan prigodan program povodom donacije zbirke stijena s područja Velebita Područnoj školi Vjenceslava Novaka. Zbirka je nastala kao plod dugogodišnje suradnje Nacionalnog parka „Sjeverni Velebit“ s prof. dr. sc. Draženom Perica, članom Hrvatskog geografskog društva.

Program je započeo uz pjesme i recitacijom stihova Vladimira Jurčenka posvećenih Velebitu, a koje su izveli učenici Područne škole Vjenceslava Novaka. Nakon toga je prof. dr. sc. Dražen Perica održao predavanje Raste li Velebit ???, koje je pripremljeno zajednički s Dubravkom Kljajo, dipl. ing. geologije, djelatnicom stručne službe Nacionalnog parka „Sjeverni Velebit“. Kroz predavanje učenike se upoznalo s genezom Velebita kao i stijenama od kojih je izgrađen. Uzorci većine stijena su prikupljeni i nalaze se u Zbirci koja će trajno ostati u školi, a služit će u edukacijske svrhe. Također, predviđena je daljnja nadopuna zbirke, kao i njeno grafičko uređenje.
Nakon predavanja, prof. dr. sc. Perica vodio je radionicu za učenike, tijekom koje su učenici saznali od kojih je stijena građen Velebit, kako su i u kojem razdoblju Zemljine prošlosti one nastale te koja su njihova obilježja. Radionica je pobudila veliki interes kod učenika koji su imali priliku Velebit i svoj zavičaj promatrati očima znanstvenika.