Tradicionalni Zimski seminar za geografe održan je 8. i 9. siječnja 2015. u kongresnom centru hotela Antunović u Zagrebu. Seminar su organizirali Hrvatsko geografsko društvo i Geografski odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, u suorganizaciji s Agencijom za odgoj i obrazovanje, a uz pokroviteljstvo PRIMATEH-a. Na seminaru je sudjelovalo oko 550 učitelja i nastavnika geografije iz svih županija Republike Hrvatske, najviše iz Grada Zagreba i županija Središnje Hrvatske. Sudionici seminara su kroz 12 održanih predavanja upoznati s novim znanstvenim spoznajama iz disciplina geografije i geografiji srodnih znanosti. Prezentiran im je i programski jezik Wolfram i važnije informacije o natjecanju iz geografije, natjecanju iz astronomije te mogućnosti korištenja edukativnog portala www.geografija.hr.
U predavanju Georaznolikost i geobaština u nastavi geografije naglašeno je da u nastavi (i svakodnevnom životu) veću pažnju treba posvetiti reljefu, jako sporo obnovljivom izvoru i dijelu baštine, uključiti sve komponente prirodne raznolikosti (bioraznolikost, georaznolikost i krajobraznu raznolikost), voditi učenike do razumijevanja pojmova georaznolikost, geobaština, geolokaliteti, geokonzervacija, upoznati ih s načinima vrednovanja georaznolikosti (stvarna, kulturna i estetska, ekonomska, funkcionalna, znanstvena i obrazovna vrijednost). Uz primjere literature za individualno stručno usavršavanje, sudionici seminara mogli su spoznati i mogućnosti za organizaciju terenske nastave, u cilju podizanja razine znanja, što je bitno zbog stjecanja pune slike o okolišu i problemima poput potresa, klizišta, poplava. Predavanje Proučavanje promjena okoliša na primjeru Hrvatskog zagorja ponudilo je model organizacije terenske nastave (ili projekta) u kojoj su glavni ciljevi upoznavanje smjerova i faktora promjene okoliša u zavičaju (uz primjenu daljinskih istraživanja, modeliranja, anketnog istraživanja). Pokazani su i izvori iz kojih su besplatno dostupni materijali za slično istraživanje. Kako interpretirati rezultate pisanih provjera i vanjskog vrednovanja i kako vrednovati zadatke za pisanu provjeru, sudionicima je prezentiramo u predavanju Geografija na državnoj maturi – pet godina provedbe. Utjecaj prirodne osnove i društvenog razvoja na transformaciju prostora, krajobraznu raznolikost, promjene okoliša i upravljanje prostorom na primjeru Nepala i Kine (posebno kineskih pokrajina) obrazloženi su u predavanju Suvremene geografske promjene – primjer Nepala i Kine. U predavanju Krizna područja svijeta i geopolitičke promjene glavne teme bile su: promjena geopolitičke paradigme, nova teritorijalnost, novi svjetski poredak (politički, ekonomski, vojno-sigurnosni, društveni, znanstveno tehnološki), paradoks suvremene sigurnosti, odnosi moći i novi subjekti, suvremeni geopolitički problemi i krizna žarišta (planet, ljudi, zakoni). Iz predavanja Utjecaj prometne marginaliziranosti na obrazovanje učenika – primjer zagrebačkih srednjoškolaca sudionici seminara mogli su upoznati još jedan primjer za organizaciju terenske nastave ili provedbu projekta. u predavanju je objašnjen utjecaj prometa na mobilnost i dostupnost (istraživanje putničkih potreba i prijevoznih iskustava mladih; poboljšanje prijevoznih usluga), zatim mogući načini proučavanja prometne marginaliziranosti i socijalne isključenosti, novih istraživačkih pitanja u disciplini prometna geografija. Na primjeru Makedonije i Pelle prezentirano je kako interpretirati promjene funkcija naselja i promjenu važnosti odabranih prostornih cjelina.
Predavanja održana drugi dan više su bila usmjerena na unaprjeđenje metodičkih kompetencija učitelja i nastavnika geografije. Glavni zaključak predavanja Profesionalni razvoj učitelja je nužnost kreiranja profesionalnog razvoja prema osobnim potrebama i obilježjima pojedinca, ovisno o njegovoj razvojnoj etapi. Komunikacija kao nužnost i mogućnosti za njezino unapređenje prezentirani su u temi Komunikacija kao izazov. U predavanju Rad s učenicima s oštećenjem vida u nastavi geografije sudionici seminara upoznati su i s pristupima, metodama rada i načinima vrednovanja postignuća učenika s oštećenjem vida. Novi pristupi u nastavi geografije predstavljeni su kroz sadržaje geografije religija i medicinske geografije, disciplina geografije relativno manje poznatih učiteljima i nastavnicima. U predavanju Geografija religija posebno je naglašena važnost poznavanja odnosa religije i geografije, koncept središta, predmet istraživanja geografije religija, disperzija, relokacija i teritorijalna organizacija religija, utjecaj okoliša na religijske motive i modele, utjecaj religije na okoliš, sveti prostori i smjerovi te religija kao tvorbeni element kulture. U predstavljanju Medicinske geografije naglasak je bio na razvoju discipline, predmetu istraživanja, i posebno na doprinosu rezultata istraživanja u zaštiti zdravlja, rješavanju zdravstvenih problema, prevenciji bolesti i kvaliteti života općenito. Informacije o natjecanjima izrečene na kraju seminara važan su doprinos za unapređenje kompetencija rada s darovitim učenicima, a plan stručnih skupova za geografe pružio je mogućnost sudionicima seminara da primijene glavne zaključke o kreiranju profesionalnog razvoja prema osobnim potrebama.
Doc. dr. sc. Ružica Vuk, član Upravnog odbora Hrvatskog geografskog društva
