Od 4. do 6. listopada 2023. godine, u organizaciji Hrvatskoga geografskog društva i Geografskog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a pod pokroviteljstvom Predsjednika Republike Hrvatske, Hrvatskog Sabora, Ministarstva znanosti i obrazovanja i Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u općini Malinska – Dubašnica je održan 8. hrvatski geografski kongres, međunarodni znanstveni skup pod temom Geografski odgovori na izazove suvremenog svijeta u 21. stoljeću i 140 godina geografije na Sveučilištu u Zagrebu.
U rad kongresa bilo je uključeno 159 sudionika, a uz hrvatske znanstvenike sudjelovali su i kolege iz Slovenije, Srbije, Albanije, Estonije, Mađarske i Kosova. Znanstveni odbor je prihvatio 89 podnesaka. Svečano otvaranje započelo je u 9.00, a skup su pozdravili predsjednik HGD-a doc. dr. sc. Mladen Maradin, o. d. pročelnika Geografskog odsjeka PMF-a prof. dr. sc. Aleksandar Toskić, dekan Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Mirko Planinić, rektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić, pročelnica Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša Primorsko-goranske županije prof. dr. sc. Koraljka Vahtar-Jurković, direktor Turističke zajednice Općine Malinska – Dubašnica Daniel Manzoni te u ime Interpretacijskog centra maritimne baštine DUBoak – Malinska Alen Karabaić.
Radni dio Kongresa odvijao se prva dva dana u dvije ili tri paralelne sekcije, a trećega dana održan je terenski dio Kongresa u području otoka Krka pod vodstvom prof. dr. sc. Vuka Tvrtka Opačića. U sklopu programa obilježeno je 140 godina visokoškolske nastave geografije u Hrvatskoj, a održana je i završna radionica projekta HRZZ-a Relativna promjena morske razine i klimatske promjene duž istočne obale Jadrana (SEALeveL). Recenzirani sažetci izloženih podnesaka tiskani su u Knjizi sažetaka (ISSN 1849-8353).
Temeljem izloženih referata i rasprave usvojeni su zaključci 8. hrvatskog geografskog kongresa:
- Geografi trebaju poticati izvrsnost znanstvenih istraživanja i povećavati vidljivost rezultata.
- Izloženi sažetci ukazuju na sve veću aplikativnost geografskih istraživanja te ih je potrebno poticati, a naročito one koji se bave društveno relevantnim temama.
- Geografska istraživanja trebala bi u fokus staviti međuovisnost ekonomskog razvoja i okoliša.
- U kontekstu praćenja turizma u zaštićenim i drugim osjetljivim područjima trebalo bi staviti naglasak na istraživanje prostornih učinaka turizma u svrhu uspješnog turističkog, ali i općeg društveno-gospodarskog razvoja i očuvanja prostora.
- Geografija bi trebala ažurirati postojeće modele i/ili predložiti model diferencijacije gradskih naselja.
- Potrebna je veća uključenost geografa u procese odlučivanja i rješavanja političko-geografskih problema: formiranja novih izbornih jedinica, pitanja sigurnosti granica (u okviru unutareuropskih i izvaneuropskih migracija), globalnih pitanja…
- Izlaganja su ukazala na važnost multidisciplinarnosti i interdisciplinarnosti, koja pridonosi ostvarivanju strateških ciljeva Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Sveučilišta u Zadru te daljoj afirmaciji geografije i drugih prirodoslovnih struka čije spoznaje doprinose razvoju znanosti i poboljšanju kvalitete života.
- U izloženim temama iz edukacijske geografije primijenjene su kompleksnije istraživačke metode kojima se propituju dosadašnje spoznaje i oblikuju smjernice za buduća istraživanja važna za održivost i učinkovitost odgojno-obrazovnog sustava, za vidljivost geografije, promociju geografije kao znanosti i nastavnog predmeta. Poželjno je unaprijediti stručnu praksu i bolje je povezati s izradom ocjenskih radova, a u aktivnosti popularizacije geografije više uključiti alumne.
- U okviru radionice SEALeveL predstavljeni su rezultati interdisciplinarnih istraživanja u kojima se potvrđuje važnost geografije u aktualnim temama poput promjena morske razine i paleookolišnih promjena. Poznavanje promjena u prošlosti daje mogućnost modeliranja budućih promjena. Također, pokazana je važnost primjene suvremenih tehnologija u praćenju recentnih geomorfoloških promjena.
- Predlaže se da se deveti hrvatski geografski kongres održi za četiri godine u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
Sudionici terenskog dijela 8. hrvatskog geografskog kongresa.