PRIOPĆENJE HRVATSKOG GEOGRAFSKOG DRUŠTVA O NEZAKONITOM ODLAGANJU OTPADA U GOSPIĆU I NJEGOVIM POSLJEDICAMA U OKOLIŠU
Tekst u pdf formatu možete preuzeti putem sljedeće poveznice: Priopćenje HGD 17. 8. 2026.
Zagreb, 17. kolovoza 2026.
Hrvatsko geografsko društvo, kao najstarija hrvatska strukovna udruga geografa, koja od osnutka 1897. godine svojim djelovanjem doprinosi istraživanjima prostora Hrvatske, prenošenju znanja o njegovim vrijednostima, planiranju, održivom korištenju te zaštiti okoliša i prirode, ovim putem izražava ozbiljnu zabrinutost zbog nezakonitog odlaganja otpada na području Gospića i okolice te njegovih posljedica koje su zabilježene u okolišu.
Svoju zabrinutost temeljimo na izvješćima objavljenim na mrežnim stranicama Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i USKOK-a, drugim dostupnim izvorima podataka te na vlastitom poznavanju posebnosti, osjetljivosti i ranjivosti ovog područja. Posebnu težinu ovom slučaju daje činjenica da se radi o krškom području. Prema navedenim izvješćima na lokaciji bivšeg PPK Velebit, Gospić, utvrđene su velike količine različitih vrsta ilegalno odloženog otpada, među kojima i otpad s opasnim svojstvima. Vještačenjem je utvrđeno onečišćenje tla i biljnog materijala te stvarni negativni, trenutno lokalni, utjecaj na kvalitetu podzemne vode. Nalazi stručnjaka tako potvrđuju da problem više nije ograničen samo na prostor odlaganja, nego da su onečišćujuće tvari dospjele i u druge sastavnice okoliša.
Hrvatsko geografsko društvo ovim putem izražava duboku zabrinutost i za budućnost Like izrazito pogođene Domovinskim ratom, depopulacijom i brojnim izazovima povezanim s gospodarskom tranzicijom. Svoju zabrinutost dijelimo i zbog, kako se čini, sveprisutnog i raširenog problema ilegalnog odlaganja otpada te činjenicom da Hrvatska još uvijek nema riješeno pitanje zbrinjavanja opasnog otpada koji nastaje na njenom teritoriju. U tim okolnostima, smatramo posebno problematičnim i to da se takav otpad istodobno može uvoziti iz inozemstva. Dodatno zabrinjava i činjenica da se čini kako, unatoč propisima Europske unije, nacionalnom zakonodavstvu i Planu gospodarenja otpadom, ne postoji potpuna i transparentna slika broja, prostornog rasporeda i stvarnog stanja svih takvih lokacija diljem Republike Hrvatske, a time ni njihovih mogućih posljedica za okoliš i zdravlje ljudi.
Krš se u svjetskim razmjerima ubraja među najranjivije, ali istodobno i iznimno vrijedne okoliše zbog brojnih usluga ekosustava, važnih zaliha podzemnih voda, jedinstvenih staništa i krajobraznih cjelina kao odraza složenih veza između površine i podzemlja. U Hrvatskoj, čija je gotovo polovica teritorija krški prostor, krš i njegove vode su i važan turistički resurs o kojem ovise brojna radna mjesta i razvojni planovi lokalnih zajednica.
Svako onečišćenje zahtijeva osobitu pozornost. U kršu se voda procjeđuje kroz tlo, pukotine i šupljine ili ponire u ponore, te se podzemljem može kretati složenim, često nedovoljno poznatim putovima. Smjerovi podzemnog otjecanja mogu se mijenjati ovisno o hidrološkim uvjetima, a površinske i podzemne razvodnice često se ne podudaraju. Zbog tankog ili mjestimice diskontinuiranog sloja tla te brzog kretanja vode, njeno prirodno filtriranje i samočišćenje u kršu znatno je ograničeno. Na neuređenoj lokaciji odlaganja otpada voda s površine u dodiru s otpadom može otapati i ispirati opasne i štetne tvari koje onečišćuju tlo i podzemne vode. Uz taj put prijenosa moguće je širenje sitnih čestica i mikroplastike zrakom te prijenos pojedinih onečišćujućih tvari u vegetaciju, uključujući i onu koja je hrana. Što otpad dulje ostaje na lokaciji, veća je mogućnost daljnjeg prijenosa onečišćujućih tvari u okoliš. Zbog toga smatramo da prioritet mora biti uklanjanje izvora onečišćenja, odnosno iskopavanje otpada i njegovo odgovarajuće zbrinjavanje izvan predmetne lokacije, uz istodobnu sanaciju onečišćenog prostora i dugoročno praćenje stanja.
Slučaj Gospića nije izoliran problem. Lokacije u Benkovcu, Varaždinu, Biljanima Donjim te brojni drugi primjeri nezakonitog odlaganja otpada na površini i u speleološkim objektima otvaraju šire pitanje funkcioniranja sustava zaštite okoliša, upravljanja prostorom i djelovanja inspekcija. Republika Hrvatska raspolaže stručnim i znanstvenim znanjem o zaštiti okoliša, kršu, geomorfologiji, hidrogeologiji, ekotoksikologiji i prostornom planiranju. Zabrinjavajuće je ako se takva znanja pravodobno i učinkovito ne prenose u zakonodavstvo, djelotvoran nadzor, prevenciju i upravljačke odluke.
Reagiramo iz razloga što smatramo da znanost ne postoji radi sebe same, nego je jedan od njenih zadataka doprinositi javnom interesu i dobrobiti cjelokupne zajednice. Također smatramo da su nadležne institucije dužne osigurati financijske i druge uvjete te podržavati znanstvena istraživanja kako bi se stručna znanja i znanstvene spoznaje, u suradnji sa stručnjacima, primjenjivale u praksi. Zaštitu i održivo korištenje krša te okoliša općenito treba graditi kroz poznavanje prostora na znanstvenim temeljima, kvalitetno zakonodavstvo, učinkoviti sustav nadzora i gospodarenja otpadom, jasnu hijerarhiju odgovornosti za postupke i propuste, dostupnost informacija, pravodobno djelovanje institucija te povjerenje građana kojima Ustav Republike Hrvatske jamči pravo na zdrav život, dok državi nalaže osiguravanje uvjeta za zdrav okoliš.
Hrvatsko geografsko društvo stoga poziva na uklanjanje izvora onečišćenja, hitnu i cjelovitu sanaciju lokacije bivšeg PPK Velebit i okolnih lokacija, te dugoročno i kontinuirano praćenje stanja podzemnih voda i drugih sastavnica okoliša. Apeliramo da se rješavanje problematike gospodarenja otpadom i sprječavanje ovakvih incidenata temelji na stručnim i znanstvenim spoznajama, uz potpunu transparentnost podataka o stanju, poduzetim mjerama, odgovornosti i odlukama, kako u ovom slučaju, tako i na svim drugim lokacijama u Republici Hrvatskoj. Očekujemo da se iz ovog slučaja izvuku konkretne pouke i provedu promjene kojima će se spriječiti da se slični događaji ponove bilo gdje u Republici Hrvatskoj.
Za Hrvatsko geografsko društvo
Predsjednik
prof. dr. sc. Nenad Buzjak