Završen 7. ljetni seminar za geografe

Hrvatsko geografsko društvo i Geografski odsjek PMF-a Sveučilišta u Zagrebu organizirali su Sedmi ljetni seminar za geografe 29. kolovoza 2014. godine u Zagrebu, u kongresnom centru hotela Antunović. Na početku seminara osnovne informacije o aktivnostima Hrvatskoga geografskog društva i Geografskog odsjeka u 2014. i 2015. godini prezentirali su izv. prof. dr. sc. Danijel Orešić, predsjednik Hrvatskog geografskog društva, i prof. dr. sc. Laura Šakaja, pročelnica Geografskog odsjeka, planirane aktivnosti Centra za unapređenje obrazovanja iz područja prirodoslovlja, matematike i tehnike (PRIMATEH) prof. dr. sc. Željka Milin Šipuš, v. d. ravnateljice PRIMATEH-a, a aktivnosti u okviru programskih ugovora PMF-a Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Aleksandra Čižmešija, prodekanica za nastavu na PMF-u. Centar za unapređenje obrazovanja iz područja prirodoslovlja, matematike i tehnike (PRIMATEH) osnovan je odlukom Vijeća Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, kao ustrojstvena jedinica PMF-a, radi unapređenja i popularizacije obrazovanja iz matematike, fizike, kemija, biologije, geologije, geografije, geofizike, računarstva i tehnike. Detaljnije informacije dostupne su na internetskim stranicama PMF-a Sveučilišta u Zagrebu (www.pmf.unizg.hr).

Od šest održanih predavanja, prvo je bilo usmjereno na informiranje učitelja i nastavnika geografije o aktualnim promjenama u sustavu odgoja i obrazovanja, odnosno na (nove) Uloge učitelja i nastavnika geografije u uvođenju sadržaja GOO-a. Neposredni povod za ovo predavanje je donošenje Programa međupredmetnih i interdisciplinarnih sadržaja građanskog odgoja i obrazovanjaza osnovne i srednje škole u Hrvatskoj. Viša savjetnica u Agenciji za odgoj i obrazovanje, Vesna Milić, dipl. geograf, upoznala je sudionike seminara s planom integriranja međupredmetnih sadržaja građanskog odgoja i obrazovanja i sukladno tom planu, izdvojila ulogu učitelja i nastavnika geografije u međupredmetnoj provedbi programa, ulogu razrednika i ulogu voditelja izvanučioničkih aktivnosti. Međupredmetna provedba programa ne znači povećanje broja sati, nego integriranje i koreliranje sadržajagrađanskog odgoja i obrazovanja u pojedine predmete, 20 sati godišnje, u svakom razredu predmetne nastave u osnovnoj školi i svakom razredu srednje škole, s ciljem istovremenog razvijanja i predmetne i građanske kompetencije. Ishodi iz programa građanskog odgoja i obrazovanja planiraju se realizirati u svakom razredu osnovne i srednje škola i kroz pet sati razrednika godišnje te kroz 10 sati izvanučioničkih aktivnosti. U predavanju su posebno naglašene kompetencije koje treba imati svaki učitelj i nastavnik da bi uspješno ostvario ishode GOO-a, ali i opće kompetencije učitelja i nastavnika. Preporučeni koraci u planiranju i pripremanju nastave geografije u koju će se integrirati pojedini ishodi iz programa građanskog odgoja i obrazovanja su sljedeći: 1. odabrati međupredmetne sadržaje GOO-a iz svih šest dimenzija građanske kompetencije (ljudsko-pravna, politička, društvena, među/kulturna, gospodarska i ekološka) koji koreliraju s nastavnim programom geografije za određeni razred i ugraditi ih u izvedbeni nastavni plan i program geografije; 2. uključiti odabrane ishode (sadržaje) iz programa građanskog odgoja i obrazovanja u one nastavne jedinice geografije u kojima se može ostvariti integracija. Drugi korak vidljiv je iz pisanih priprema za nastavu geografije u kojima će odabrani sadržaji građanskog odgoja i obrazovanja biti uključeni u pojedine kompetencije koje se i inače razvijaju učenjem i poučavanjem geografije (informacijska kompetencija – geografska znanja i vještine, metodička kompetencija, komunikacijska kompetencija, socijalna kompetencija). Cilj međupredmetne provedbe programa građanskog odgoja i obrazovanja je „osposobiti učenike da postanu aktivni i odgovorni građani koji sudjeluju u razvoju demokratske građanske kulture ili etosa svoje škole, mjesta, države, Europe i svijeta, odnosno za nositelja vlasti“. Uz navedeno, objašnjeno je kako ostvariti navedene uloge učitelja i nastavnika geografije, s posebnim naglaskom na metode rada, oblike rada i oblike komunikacije.

U drugom predavanju izv. prof. dr. sc. Aleksandar Toskić prezentirao je Neka obilježja prostorne strukture grada na primjeru Istanbula. Uz obilježja razvoja Istanbula, objasnio je prostorno širenje i neke promjene ufunkcionalnoj strukturi grada, transformaciju gecekondu naselja i aspekte prometnog povezivanja koji su uzročno-posljedično povezani s općim razvojem i ulogom Istanbula i Turske u posljednjih nekoliko desetljeća. Izdvojio je i obrazložio ulogu izravnih stranih ulaganja u Tursku i ostale faktore koji doprinose ekspanziji turskog gospodarstva, posebno geografski položaj (ulogu čvorišta) u kolanju kapitala i roba između istočne, jugoistočne, južne i jugozapadne Azije i Europe, ulogu Turske u globalnoj ekonomiji, vrlo ambiciozne ciljeve prema kojima Turska želi do 2023. godine postati jedna od 10 najjačih svjetskih ekonomija. Uz faktore koji su većinu izravnih stranih ulaganja usmjerili u Istanbul, u predavanju je objašnjen i utjecaj gospodarskih (i inih promjena) na prostorno širenje i promjene u funkcionalnoj, populacijsko-demografskoj i morfološkoj strukturi grada, kao i posljedice tih promjena. U obrazloženju transformacije gecekondu[gedžekondu] naselja izdvojeno je razdoblje do 1980-ih, razdoblje od 1980-ih do 2000. godine i razdoblje od 2000. godine. Među aspektima prometnog povezivanja analizirana je uloga bosporskih mostova (dvaju postojećih i trećeg u izgradnji), željezničkog tunela ispod Mramornog mora te Euroazijskog tunela u izgradnji. Glavni zaključci predavanja su: 1. Istanbul postaje centar financijskog poslovanja na globalnoj razini; 2. ekonomski razvoj uzrokovao je izrazitu transformaciju grada; 3. urbana transformacija Istanbula u zadnjih nekoliko desetljeća odvijase kroz tri ključna oblika:  mega projekte(promet i stambeno-poslovna područja, novi aerodrom ielitne stambene četvrti u europskomdijelu uz aerodrom), urbanu regeneraciju(urban renewal) i gentrifikaciju te gentrifikaciju starijih kvartova u Istanbulu; 4. u nastavi je potrebno naglasiti procestransformacije gecekondu naselja i njihov nestanak; 5. znatno unapređenje JGP u zadnjih desetak godina prepoznatljivo jeu velikim projektima. Predočeni model analize obilježja prostorne strukture Istanbula, a posebno vizualizacija prostornih promjena (brojnim fotografijama, tematskim kartama, dijagramima i tablicama), mogući je model za analizu prostorne strukture grada u redovitoj nastavi geografije, ali i model za kreiranje projekata u ostalim vrstama nastave (dodatnoj, izbornoj, …) i izvanučioničkih aktivnosti.

 Doc. dr. sc. Martina Jakovčić predavanje Prometna geografija i nastava geografije strukturirala je u četiri tematska područja: 1. Definicija i položaj prometne geografije, 2. Suvremene teme, 3. Metode istraživanja i 4. Vrste prometa – prijedlog sadržaja za nastavu geografije. U prvom dijelu, uz definiciju i položaj prometne geografije u sustavu geografskih disciplina i drugih znanstvenih polja koja proučavaju promet, ukratko je obrazložen povijesni razvoj ove znanstvene discipline. Među novim temama koje su predmet istraživanja prometne geografije izdvojene su inteligentni prometni sustavu, promet i okoliš, dostava robe, obujam prometa, dostupnost i organizacija prometa. Od trendova u razvoju prometa posebno su objašnjeni povećanje potražnje (povećanje broja putnika, količine robe, broja automobila), smanjenje cijena (pod utjecajem deregulacije i tehnološkog napretka) te širenje infrastrukture kao rezultat povećanja potražnje s jedne i sniženja cijena s drugestrane. Uz sadržaje koje je važno i nužno aktualizirati u nastavnim programima i uključiti u redovitu nastavu geografije, posebnu važnost imaju obrazložene metode istraživanja u prometnoj geografiji koje se mogu primijeniti i u istraživačkim projektima kao i etape istraživanja (analiza prometne mreže, analiza prometnog sustava, analiza faktora razvoja prometne mreže, analiza utjecaja prometa i regionalna diferencijacija. Od metoda navedene su i za svaku opisani postupci metoda terenskog istraživanja (autopsija, kartiranje), statističke metode, metoda anketiranja, kartografske metode i matematičke metode. U drugom dijelu predavanja naglasak je stavljen na prijedlog sadržaja za implementaciju u nastavu geografije (redovitu ili projektnu), na primjeru cestovnog, zračnog i telekomunikacijskog prometa. Moguće teme za analizu cestovnog prometa su utjecaj automobilizacije, terminali cestovnog prometa te pitanja i problemi u odvijanju prometa. Među pitanjima i problemima u odvijanju prometa izdvojeni su i objašnjeni društveni trendovi koji značajno utječu na odvijanje cestovnog prometa i pojavu problema u promet (npr. starenje stanovništva, samačka domaćinstva ili samohrana domaćinstva te rast udjela zaposlenih žena), prometne gužve i zastoji te korištenje zemljišta. Od tema vezanih za zračni promet objašnjen je low-cost zračni promet, posebno faktori koji omogućuju snižavanje troškova. Od sadržaja koje bi bilo dobro uključiti u nastavu geografije vezanih za telekomunikacijski promet obrazložen je prometnogeografski aspekt proučavanja te vrste prometa koji obuhvaća proučavanje utjecaja triju elemenata: telematike(tehničke komponente koja tvori prostorni sistem telekomunikacija), ekonomskog elementa(podrazumijeva organizacijsku strukturu temeljenu na IT) te prostora (geografije) koji objašnjava efekte ili posljedice primjene IT tehnologije. Za pripremanje i realizaciju nastave geografije posebno su vrijedni pouzdani izvori podataka koji su navedeni za svaku prezentiranu vrstu prometa.

Dr. sc. Mladen Maradin u predavanju Promjene klime najprije je obrazložio i vizualno predočio nizom dijagrama i fotografija što su promjene klime, a zatim vrlo detaljno objasnio promjene klime u prošlosti, prirodni i antropogeno inducirani efekt staklenika, promjenu udjela stakleničkih plinova u atmosferi posljednjih 30-tak godina, prostornu (geografsku) raspodjelu emisije stakleničkih plinova, primjenu Kyotskog protokola i neuspjelu konferenciju UN-a o promjenama klime (UNCCC) u Kopenhagenu. U drugom dijelu predavanja odgovorio je na pitanje kakva nas klima očekuje do kraja ovoga stoljeća, odnosno objasnio moguće scenarije promjena klime (promjene temperature i količine padalina) s posebnim naglaskom na osjetljiva područja kao što su aridna i semiaridna područja. Izdvojeno su analizirane posljedice promjene klime npr. dezertifikacija, nestanak jezera, deforestacija, povlačenje planinskih ledenjaka, promjene razine mora, recentne promjene razine mora u Europi te utjecaj na živi svijet. Posljedice promjene klime kao globalni društveni problemi već su uključene u nastavu geografije, no moguće ih je uključiti i u druge oblike nastave i izvanučioničkih aktivnosti. Sudionici seminaru kroz ovo su predavanje dobili relevantne informacije o temi promjene klime i dragocjeni nastavni materijal.

 U posljednjem predavanju na seminaru doc. dr. sc. Ružica Vuk sudionicima seminara prezentirala je Metodičke sugestije za planiranje i pripremanje nastave geografije 2014./2015. nastavne godine. Predavanje je bilo usmjereno na prve zadatke koji očekuju učitelje i nastavnike geografije na početku školske godine i na izradu pisane pripreme za nastavu geografije. U prvom dijelu, uz podsjetnik na kompetenciju planiranja, pripremanja, izvođenja, ocjenjivanja i administriranja nastave geografije u osnovnim i srednjim školama, sudionicima seminara pokazan je primjer izvedbenog nastavnog plana i programa za nastavu geografije za jedan razred, u kojemu je zbog uvođenja Programa međupredmetnih i interdisciplinarnih sadržaja građanskog odgoja i obrazovanjaza osnovne i srednje škole novina označavanje nastavnih jedinica u INPP-u u kojima se ostvaruje neki od ishoda bilo koje od šest dimenzija građanske kompetencije. U predavanju su ponovljena polazišta za izradu INPP-a (NPP + Program GOO), dogovorene rubrike u obrascu izvedbenog nastavnog plana i programa za nastavu geografije, sugeriran odnos broja sati obrade i ostalih tipova sati u INPP-u, ukazano na moguće pogrešno interpretiranje mogućeg broja pisanih provjera znanja i vještina (Pravilnik o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi ne propisuje broj pisanih provjera po predmetu već po danu i po tjednu), važnost vremenika, najave pisanih provjera znanja i vještina (uključujući i kratke pisane provjere) i transparentne objave vremenika. Obrazložena je važnost pisanih provjera znanja i vještina iz geografije, pojam kratka pisana provjera znanja i vještina te način vrednovanja. Sudionicama seminara sugerirano je da u INPP odnosno u školski kurikulum uključe i planiranje terenske / izvanučioničke nastave i planiranje projekata. Vezano uz izradu INPP-a i tipove satova (prema dominantnoj etapi sata) ukazano je na važnost satova na kojima se analiziraju postignuća iz pisanih provjere znanja i vještina (posebno na zadatke čija je riješenost manja od 20 % odnosno veća od 80%). Prezentirana je i tablica s dogovorenim elementima ocjenjivanja, opisima tih elemenata, oblicima provjeravanja i indikatorima za vrednovanje postignuća. Za pisane pripreme za nastave satove geografije (tzv. dnevne pripreme) naglašena je važnost kompetencijskog pristupa koji je promoviran Nacionalnim okvirnim kurikulumom 2010. godine i „ozakonjen“ Hrvatskim kvalifikacijskim okvirom 2013. godine. Taj pristup, koji zahtijeva (umjesto zadataka nastave) navođenje ishoda učenja i zadataka za njihovu provjeru, nije novina u geografiji. Objašnjavan je i vježban u radionicama na stručnim skupovima u organizaciji AZOO-a i županijskih stručnih vijeća. Novina je u pojedine kompetencije koje se razvijaju učenjem i poučavanjem geografije (informacijska kompetencija, metodička kompetencija, komunikacijska kompetencija, socijalna kompetencija) ugraditi ishode iz Programa međupredmetnih i interdisciplinarnih sadržaja građanskog odgoja i obrazovanjaza osnovne i srednje škole koji se mogu ostvariti u nastavi geografije (i označiti ih dogovorenim oznakama na razini škole). Ishode učenja geografije koji koreliraju s ishodima iz navedenoga Programa također bi bilo dobro označiti dogovorenim oznakama na razini škole (drugom bojom, podebljano ili sl. ili pak uz takav ishod u zagradi napisati dimenziju građanske kompetencije kojoj ishod pripada). Izrečene sugestije potkrijepljene su primjerom ispunjenog obrasca pripreme za jedan nastavni sat geografije, što nije šablona za pripremanje i izvedbu sata već mogući način organiziranja informacija. Uz poseban naglasak i apel da se ishodi učenja i zadaci za njihovu provjeru formuliraju jasno i realno, objašnjene su moguće nejasnoće oko pisanja tijeka nastavnoga sata u pripremi. Osim pripravnika koji pripreme iz poznatih i opravdanih razloga pišu kao scenario sata, ostali učitelji i nastavnici geografije pišu aktivnosti učitelja / nastavnika te aktivnosti učenika. Za navedeno je također pokazan mogući primjer u pripremi. Na kraju predavanja, a vezano uz sadržaj pisane pripreme za nastavni sat geografije, kratko su obrazložene pojedine nastavne metode (izravna grafička metoda, neizravna grafička metoda, metoda demonstracije, metoda rada na tekstu, metoda praktičnih radova, metoda razgovora /početni razgovor; pisani razgovor/, govorni lanac, INSERT metoda, metoda usmenog izlaganja, oluja ideja /pisana, usmena/, rasprava, debata, igra uloga, metoda rada s karticama) i navedeni oblici rada (samostalni rad, rad u paru, skupni rad, frontalni rad) u kojima se primjenjuju pojedine metode, u cilju ujednačenog pristupa u korištenju terminologije, a posebno o cilju korištenja učinkovitih metoda i oblika rada koji učenike stavljaju u aktivnu ulogu, čime se učenje i poučavanje usmjeravaju sa sadržaja na razvoj kompetencija učenika.

Na kraju seminara provedena je evaluacija putem anketnog upitnika. Sudionici seminara ocjenama od 1 (najniža) do 5 (najviša) ocjenjivali su atmosferu tijekom stručnog skupa (prosječna ocjena 4,53), primjenjivost tema u nastavnoj praksi (4,32), pripremljenost predavača (4,73), organizaciju stručnog skupa (4,69) i dali opću ocjenu stručnom skupu (4,63). Polazeći od činjenice da na stručnom skupu sudjeluju učitelji geografije osnovnih škola i nastavnici geografije iz svih vrsta srednjih škola, s različitim potrebama za stručnim usavršavanjem, zaključujemo da smo organizacijom i sadržajem stručnog skupa uvelike opravdali njihova očekivanja i osigurali im aktualne, relevantne, poticajne i za nastavnu praksu korisne informacije. Kako bismo (i) u budućnosti državne seminare organizirali prema  potrebama učitelja i nastavnika, anketnim upitnikom prikupljene su informacije o konkretnim temama predavanja te o područjima (disciplinama) geografije i srodnih znanosti iz kojih učitelji i nastavnici geografije prepoznaju potrebu za aktualizacijom stručnih znanja i vještina. Uz navedeno prikupljene su i informacije o njihovoj spremnosti za ulogu predavača na državnim seminarima.

Sudionicima seminara zahvaljujemo za podršku svim projektima i aktivnostima HGD-a, za opetovano veliki odaziv na državni seminar kao i za povratne informacije putem anketnog upitnika. Zahvaljujemo Agenciji za odgoj i obrazovanje za suorganizaciju skupa, svima koji su predavanjima, organizacijskim i drugim aktivnostima doprinijeli još jednom uspješnom državnom seminaru.

UPRAVNI ODBOR HRVATSKOG GEOGRAFSKOG DRUŠTVA